Već desetljećima čovjek se susreće sa strašnim posljedicama prirodnih katastrofa poput potresa, poplava, suša, požara… Kao učenici sedmoga razreda, o ovoj mi je temi teško govoriti jer je vrlo opširna i gotovo ju je nemoguće cijelu obuhvatiti. Upravo u tome pronalazim problem!
Trenutno u svijetu ima toliko prirodnih katastrofa da je to uznemirujuće. Također, mnogi ljudi ni ne znaju što su prirodne katastrofe niti kakve posljedice imaju i na okolišnoj i na ljudskoj razini iako se s njima gotovo svakodnevno susreću. Olujno nevrijeme posljednjih je godina napravilo veliku štetu. S tim problemom susrele su se Hrvatska, Slovenija, Italija, Švicarska, Njemačka i mnoge druge europske države. Tijekom 2021. i 2022. oluje su na području Europe odnijele sedamdesetak života, od čega i nekoliko djece. To je vrlo zastrašujuća činjenica koju mnogi ni ne znaju, iako su i samo pratili vijesti o poplavama u našoj domovini. Stvarno mislim da je potrebno učiniti sve što je moguće da se ti potresni događaji više ne ponove. Ali tu, nažalost, nije kraj! Proteklih su godina požari također predstavljali problem pa je 2022. godina bila druga najgora godina u Europi od 2000. godine po pitanju požara. Tada je zabilježeno više od šesnaest tisuća pojedinačnih požara. Zbog globalnog zatopljenja ljeto 2023. godine proglašeno je najtoplijim ljetom ikad zabilježenim. Toplinski valovi na Mediteranu najbolji su pokazatelji klimatskih promjena. U nekim je područjima Europe temperatura ljeti prelazila 45˚ C. Sveukupno, od posljedica klimatskih promjena u proteklih je dvadesetak godina umrlo više od milijun ljudi, a nastradali se broje su milijardama! Sve ovo zabrinjava moju generaciju, a pitanja je sve više. S obzirom na sadašnje stanje, u kakvim će okolnostima živjeti naši potomci? Zašto se ne poduzima dovoljno? Što trebamo učiniti?
Smatram da se o prirodnim katastrofama treba razgovarati i pokušati što više djelovati kako bi se spriječile. Naš planet umire, a i mi zajedno s njime. On će ponovno oživjeti, mi nećemo.
Mareta Maras, 7.b