Svake godine u veljači dolazi veselo razdoblje koje zovemo maškare ili karneval. Tada se ljudi maskiraju u razne likove, održavaju se povorke, plesovi i zabave. Djeca posebno vole maškare jer se mogu pretvoriti u superjunake, princeze, životinje ili smiješne likove. Uz pjesmu, smijeh i šarenilo kostima, postoji još nešto bez čega maškare gotovo ne mogu proći — krafne.
Krafne su slatko pecivo od dizanog tijesta koje se prži u ulju, a najčešće se pune marmeladom, čokoladom ili kremom te posipaju šećerom u prahu. Mekane su, mirisne i vrlo ukusne, pa ih svi rado jedu. U pekarnicama i kućama upravo u vrijeme maškara širi se njihov prepoznatljiv miris.
Razlog zašto se krafne jedu baš na maškare dolazi iz davnih vremena. Nekada je nakon karnevala započinjao korizmeni post, razdoblje od četrdeset dana prije Uskrsa kada su ljudi jeli skromniju hranu i odricali se slatkiša i masne hrane. Zato su prije početka posta htjeli pojesti što više bogate i kalorične hrane — jaja, maslac, šećer i mast. Upravo su krafne bile idealne jer sadrže sve te sastojke.
Tako su krafne postale simbol veselja, obilja i oproštaja od zime. Dok ljudi jedu krafne, šale se i maskiraju, zapravo slave zadnje dane prije mirnijeg i ozbiljnijeg razdoblja. Danas možda ne razmišljamo o tome, ali običaj je postao lijepa tradicija.
Osim što su ukusne, krafne imaju i posebno mjesto u obiteljima. Mnoge bake i mame upravo za vrijeme maškara pripremaju domaće krafne. Tijesto se dugo mijesi i ostavlja da naraste, a zatim se pažljivo spušta u vruće ulje. Kada se krafne okrenu i dobiju zlatnu boju, vade se i pune marmeladom ili čokoladom. Cijela kuća tada zamiriše i svi s nestrpljenjem čekaju prvu toplu krafnu.
U nekim mjestima postoje i karnevalske povorke u kojima sudjeluju gotovo svi stanovnici. Ljudi plešu, pjevaju i bacaju konfete, a djeca nakon povorke često dobiju krafne kao nagradu. One tako postaju ne samo hrana nego i znak druženja i zajedništva.
Zato maškare bez krafni gotovo ne možemo ni zamisliti. One su postale simbol slavlja, djetinjstva i lijepe tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju.
Ea Vujnović (5.b)